Zadarsko područje je u Dalmaciji najbogatije otocima i prednost ovakvog akvatorija je u tome što se u svim vremenskim uvjetima može pronaći lokacija koja je dovoljno zaklonjena od vjetra i valova za izvedbu sigurnog ronjenja. U zoni otoka Paga postoji veći broj brodskih olupina, ali na većim dubinama (preko 40 metara) što je nedostupno za ronjenje s komprimiranim zrakom, ali je ubuduće dostupno roniocima koji koriste plinske mješavine za dubinsko ronjenje (tehnička ronjenja). Ova vrsta ronjenja iziskuje veliko iskustvo, edukaciju i stručnost, pa je i manji broj ronilaca koji se služe ovim načinom ronjenja. Pored složenosti, cijena pripreme plinova za ronjenje na velikim dubinama još uvijek nije dostupna široj ronilačkoj populaciji. Stoga je i nadalje za ekspanziju ronilačkog turizma i ronilačke ponude presudna dostupnost lokacija do dubine od 40 metara (optimalna granica za ronjenje s običnim komprimiranim zrakom).

Posebnost zadarskog područja je u ljepoti otočkog arhipelaga koji obiluje mnogim zidovima, grebenima i špiljama, često prepunim ribe, posebno u geološkoj zoni vanjskog kornatskog zida: to je i zasebna geološka struktura s bogatom biološkom zajednicom koja je dobila naziv po vanjskoj (zapadnoj) strani kornatskog pojasa, međutim istraživanja su pokazala da je to jedinstvena cjelina koja se proteže i dalje na sjever preko Dugog otoka. Nebrojene strmine, podvodni procjepi, špilje i izuzetna vidljivost podmorja ovog područja predstavlja još uvijek nedovoljno posjećenu atrakciju Jadrana. Za mnoge lokacije uputno je imati iskustvo ili iskusne voditelje iz ronilačkih centara, tako da najatraktivnije lokacije često i nisu primjerene početnicima za njihove samostalne urone. Događa se da tek obučeni ronioci nerijetko povučeni ljepotom i bistrinom mora prelaze granicu od 20 metara dozvoljene dubine, pa se time izlažu nepotrebnim rizicima.