Hrvatski

Povijest i kulturna baština

Povijest

Otok Ugljan nastanjen je još od mlađega kamenog doba. Prvo poznato ime otoka dolazi od Plinija koji kaže: “Nasuprot Zadra nalazi se Lissa”. Ugljan je najvjerojatnije dobio ime po rimskom posjedniku Geliju (praedium Gellianumsa). Prvi poznati narod koji je obitavao na Ugljanu jesu Liburni, ilirsko pleme. Oni su u 4. st. prije Krista sagradili naselja na brdima Celinjak, Kuranj i Sv. Mihovil, čiji se ostaci mogu vidjeti i danas. Rimljani koloniziraju otok Ugljan u 1. st. prije Krista. Kolonisti na novim ugljanskim imanjima grade gospodarsko-stambene zgrade, villae rusticae, čiji ostaci, ima ih desetak, podsjećaju na tadašnje vrijeme. Najveće su vile na Gospodskoj gomili, prema punti Supetar te Stivanu u Mulinama, gdje su sačuvani ostaci rimskog mlina, postrojenja za preradu maslina. U ranom srednjem vijeku Hrvati naseljavaju Ugljan, o čemu svjedoče ostaci kamenih pleternih ukrasa i niz toponima. Većina zemlje na otoku i dalje je u vlasništvu komune Zadar, koja je dodjeljuje na korištenje ili vlasništvo najpoznatijim zadarskim plemičkim obiteljima, koje na otoku grade svoje stambeno-gospodarske zgrade – dvorce. U srednjem vijeku Ugljan, kao i Zadar, dolazi pod vlast Mletačke republike. Početkom 19. stoljeća nakratko dolazi pod vlast Francuske pa Austrije, koja vlada tim područjem sve do pada Monarhije. Nakon 1918. postaje Kraljevina SHS, zatim 1929. Kraljevina Jugoslavija, sve do proglašenja Nezavisne Države Hrvatske 1941. Završetkom Drugog svjetskog rata i osnivanjem komunističke Federativne Republike Jugoslavije, Ugljan ulazi u njen sastav, te postaje dijelom Narodne/SocijalističkeRepublikeHrvatske. U srednjoj i istočnoj Europi počinje slabiti sovjetski politički i društveni sustav. Tada u Hrvatskoj počinje djelovati organizirani pokret kojemu je bio cilj slobodna demokratska Hrvatska. Godine 1990. održani su višestranački demokratski izbori, kojom je srušen komunizam te nakon toga kao i grad Zadar postaje dio nezavisne Republike Hrvatske.

Kulturna baština

Kulturno-povijesna baština otoka Ugljana iznimno je bogata i raznolika. U svakom mjestu mogu se pronaći višestoljetne građevine, pogotovo kad su u pitanju sakralni objekti, kamene kuće i kameni suhozidi. Otok je poznat i po svojoj glagoljaškoj tradiciji, pa se po raznim arhivima, a naročito bogatoj arhivi franjevačkog samostana Sv. Pavla na otočiću Galevcu mogu pronaći tekstovi na glagoljici. Najupečatljiviji su sakralni objekti, koji svjedoče o brizi koju su stanovnici posvećivali duhovnom životu.  Otok Ugljan je oduvijek zbog svog položaja bio iznimno važan dio zadarskog teritorija. Tijekom srednjeg vijeka Ugljan je uglavnom bio u posjedu zadarskih plemićkih porodica i samostana, a stanovništvo je bilo vezano uz vlasnike zemlje koje je do danas sačuvalo jezik, običaje i tradiciju.


Tvrđava Sv. Mihovila – Preko, venecijanska utvrda iz 13. st. (nastala u 6. st., nanovo sagrađena u 13. st)
Samostan Sv. Pavla Pustinjaka – Preko (otok Galevac) 15. stoljeće
Crkva Gospe od Rozarija – Preko, ranokršćanska crkva (nekad se zvala crkva Sv. Andrije, pregrađena i posvećena Gospi od Rozarija u18. st.)
Crkva Sv. Ivana Krstitelja – Preko 11. stoljeće
Crkva Sv. Petra – Poljana – romanička crkvica
Crkva Sv. Marije – Ošljak, ranokršćanska crkvica, 5 – 6 stoljeće
Barokni ljetnikovac Lantana, Sutomišćica, 17. st.
Crkva Sv. Eufemije – Sutomišćica, ranokršćanska  crkva (pregrađena i potpuno obnavljana u 17. i 19. st.)
Crkva Sv. Grgura, Sutomišćica 14. stoljeće (obnovljena i proširena u 20. st.)
Barokni ljetnikovac De Ponte, Mali Lukoran, 17. st.
Crkva Sv. Lovre (nova crkva) – Lukoran 19. stoljeće
Crkva Sv. Lovre (stara crkva) – Lukoran, romanička crkva (proširena I obnovljena u 17. st.)
Crkvina u Lukoranu (ostaci crkve nepoznatog titulara), gotička crkva
Dvorac Beršić – Ugljan 17. stoljeće
Starokršćanska bazilika – Ugljan 5. stoljeće
Starokršćanska memorija – Ugljan 4. stoljeće
Samostan Sv. Jerolima – Ugljan 15. stoljeće
Villa rustica – Ugljan (Muline) 1. stoljeće
Crkva Sv. Kuzme i Damjana – Ugljan , romanička crkva,11. stoljeće
Crkva Sv. Hipolita i Kasijana – Ugljan 11.–13. stoljeće
Crkva uznesenja Blažene Djevice Marije – Ugljan 18. stoljeće
Crkva Svih svetih – Ugljan 12. stoljeće
Crkva Sv. Marije – Ugljan, ranokršćanska crkva (obnovljena i povećana u 18. st)
Crkva Sv. Petra mučenika (ostaci zidova crkve) – Ugljan 14. stoljeće
Crkva Sv. Ivana Krstitelja ((ostaci zidova crkve)) – Ugljan - Muline, ranokršćanska bazilika
Crkva sv. Jerolima – uvala Kostanj 14. stoljeće
Crkva Sv. Pelegrina – na brdu Pelegrin, Kali 14. stoljeće
Crkva Sv. Lovre – Kali, romanička crkva, 12 st.(pregrađena i obnovljena u 17. st.)